ZA SPAS MALIH DOMAĆIH PRIVREDNIKA

Slika_peticija.jpg

 Mali privrednici su godinama svedoci da je poslovni ambijent takav da su šanse za uspeh svakog malog privrednika minimalne. Svi mi dobro znamo koliko je teško započeti novi posao i koliko energije i odricanja je potrebno da bi jedan mali posao stao na noge i zaposlio nove ljude. I pored toga danas u Srbiji ima 402,083 privrednih subjekata od čega 270,919 preduzetnika. Samo preduzetnici zapošljavaju 377,439 ljudi! Privredna društva zapošljavaju oko 1.171.890 radnika. 

Slobodno se može reći da u privatnom sektoru radi 1.5 milion ljudi.

Ono što je potrebno je da država promeni odnos prema malom privredniku, da nedvosmisleno podrži privatni sektor i da počne da tretira malog privrednika sa poštovanjem koje zaslužuje. Privatni sektor godinama izdašno finansira celokupni javni sektor.

Da bi ostatak ekonomije funkcionisao država mora da se ponaša partnerski prema domaćem privredniku. Ako domaća preduzeća prestanu sa radom lančanom reakcijom će biti srušena ekonomija cele zemlje i javni sektor neće imati od čega da živi, a javni sektor čine i naši zdravstveni radnici i prosvetni radnici, a ne samo birokrate čiji broj raste iz dana u dan.  

Zbog svega navedenog  pozivamo vas da nam se pridružite u borbi za bolji status, potpišete „Peticiju za spas preduzetnika, malih privrednika i zaposlenih u privatnom sektoru“ i pridružite se našoj borbi za budućnost malog domaćeg privrednika.  

 

Privredna klima i uslovi poslovanja

  •    Jednaka primena zakona za sve.

 

  •   Tretman domaćih privrednika sa poštovanjem.

 

  •   Obezbediti iste uslove koji se nude stranim investitorima. Ne promovisati nas kao zemlju jeftnine radne snage. 

 

  •   Osnivanje centra za saradnju sa privredom koji će biti dužan da obezbeđuje odgovore na pitanja privrede u kratkom roku i nedvosmisleno. Dati odgovori moraju biti obavezujući za ostale institucije, organe, inspektorate. 

 

  •    Ukidanje  prakse prebacivanja nadležnosti i izbegavanja odgovornosti. Sistem mora biti dvosmerno obavezujući, odgovornost mora postojati kako za privrednike tako i za institucije. 

 

  •   Sistem ne sme da zavisi od slobodnog tumačenja inspekcija i šalterskih radnika. 

 

  •   Preispitati minimalne uslove za rad malih privrednika. Smanjiti papirologiju i birokratiju, a skoncentrisati se na suštinu. Bez nametanja vrste saradnika tako što se licenciraju određene agencije.  Svi obavezujući parametri za rad neke branše moraju biti jasni, unapred dostupni sa svim troškovima i to na jednom mestu prilagođeni veličini preduzeća. U suprotnom država nema prava da traži primenu istih. 

 

  •   Koordinacija između inspekcija i sankcionisanje lažnog prijavljivanja prekršaja privrednika. Trenutno ne postoji odgovornost lica za lažno prijavljivanje prekršaja što prouzrokuje štetu i gubitke i privrednicima koji su meta zloupotrebe zakona i državi koja troši resurse na postupanje po istim.

 

  •   Ukinuti radna mesta u javnom sektoru na kojima su zaposleni ljudi koji se ne pojavljuju redovno na poslu i ne obavljaju svoje dužnosti. 

 

  •   Smanjiti papirologiju i birokratiju. PDV prijave su sad na 7 strana. 

 

  •   U reprogramu poreskih dugovanja plaća se zdravstveno na koje u trenutku duga obveznici nisu imali overene zdravstvene knjižice i nisu mogli da koriste zdravstveno osiguranje. Ne može da se otplaćuje nešto na šta korisnik nije imao pravo da koristi. 

 

  •   Ukidanje prinudne godišnje članarine PKS-u koja je zakonom nametnuta. U pitanju je još jedan parafiskalni namet koji je u suprotnosti sa zakonom o udruženjima.  

 

  • Stopiranje parafiskalnih nameta 

 

Plan podrške za vreme pandemije

  •   Otpis poreza i doprinosa za isplaćene minimalce kao mere koja je bila usmerena na očuvanje radnih mesta, uslovljena neotpuštanjem do kraja godine. Mera ne predstavlja podršku privredi nego očuvanju radnih mesta. 

 

  •    Podrška ugroženim sektorima koji su pretrpeli najveći udar (event industrija, turizam, muzičari, igraonice, ugostitelji). Mere ne treba da budu opšte već usmerene na one delatnosti kojima je pomoć potrebna. 

 

  •    Delatnostima kojima se rad onemogućava ograničavanjem radnog vremena i ostalih uslova poslovanja isplaćivati nadoknadu dok se ne ukinu ograničenja. 

 

  •    Smanjenje poreza na dobit na 5% u naredne 3 godine 

       

 

Reforma i profesionalizacija poreskog sistema 

  •    Ukidanje kategorije „akontacija poreza na dobit“. Akontacioni porezi su zastarela kategorija. Nije pravedno naplaćivati avansno porez za koji se ne zna da li će uopšte biti aktuelan za tu godinu. 

 

  •   Naplata PDV-a po naplati, a ne po izdavanju fakture. Ne postoje mehanizmi kojim država štiti dobavljače da će naplatiti svoju robu ili uslugu po izdatoj fakturi što doprinosi situacijama da dobavljač ostane bez robe i bez naplate, a tu je dodatno platio i pdv. 

 

  •   Doprinosi i porezi da se plaćaju srazmerno radnom vremenu. Omogućiti jednostavnu evidenciju radnih sati bez obzira na broj mesta na kojima zaposleni želi da radi. 

 

  •   Regulacija parafiskalnih nameta u cilju unapređenja transparentnosti i predvidljivosti poslovanja. Poseban naglasak stavljamo na naknade koje se prikupljaju po osnovu ekologije za koje je namensko trošenje apsolutni društveni prioritet. 

 

  •  Transparentnost trošenja sredstava koja se prikupljaju po osnovu poreza, taksi i ostalih nameta privredi. 

 

  •  Urediti poresku politiku mnogo preciznije i pravednije, kao i zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji. 

 

  •   Ukidanje prakse korišćenja poreskih inspektora kao sredstvo iznude i zastrašivanja. Uloga organa kontrole  je da pomogne da se uvede red i da kontroliše da svi imaju jednake uslove za rad. Inspektor treba da ima prevashodno savetodavnu ulogu i obavezu da prvo ukaže na propuste i ostavi razuman rok da se propusti otklone, pa tek onda da ima pravo da primeni sankciju.  To treba da važi za sve poreske kontrole jer su zakoni i uredbe pisani jezikom koji ostavlja prostor za slobodno tumačenje svakog inspektora što je neprofesionalno. 

 

  •  Nezakonita naplata poreza i doprinosa za osnivače putem formulara ODO za osnivače koji nisu u radnom odnosu. Samo za osnivače koji su u radnom odnosu bi trebalo da se plaćaju porezi i doprinosi uz zaradu, a ako toga nema onda ne bi trebalo da ima ni poreza i doprinosa. Država mora ostaviti na slobodnu volju osnivačima privrednih društava da odluče po tom pitanju. Ovo je vrsta parafiskalnog nameta koji nije prihvatljiv. 

 

  •    Represivne mere usmeriti ka suzbijanju nelojalne konkurencije i sive ekonomije. 

 

  •    Izjednačiti status majki preduzetnica sa majkama u ostalim sektorima.

 

  •    Smanjiti poreze i doprinose na zarade.  Plate do 90,000 bruto ne treba oporezivati više od 10%, ako želimo da dignemo standard.

 

  •   Smanjiti poreze na ugovore o delu i ugovore o radu.  

Nezaposlenost raste, cene na malo rastu, izvoz se smanjio, srpska preduzeća su sve nelikvidnija.  Jedino jaka domaća privreda može da održi ekonomiju, budžet i broj zaposlenih.  Teret krize pada na male privrednike, a  bez malih privrednika nema ekonomije, nema plata za javni sektor, nema radnih mesta, nema napretka!    

U organizaciji udruženja

“Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije“

 

 

Kontakt za sve zainteresovane da se pridruže našoj inicijativi  i podrže našu borbu zastitnik.mbs@gmail.com

Pronadjite nas i na facebook-u: FB grupa: Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije"

18.07.2020.


Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije"    Kontaktirajte autora peticije

Potpišite peticiju

Potpisujući ovlašćujem Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" da preda informacije koje pružam na ovom obrascu onima koji imaju ovlašćenja po ovom pitanju.

Nećemo prikazati vašu imejl adresu javno na mreži.

Nećemo prikazati vašu imejl adresu javno na mreži.







Plaćeno reklamiranje

Ovu peticiju ćemo oglasiti za 3000 ljudi.

Saznaj više...