Linijski park: Nije park nego prevara

Projekat Linijski park nije nikakav park, već velika privatizacija obala i izgradnja komercijalnih objekata na zaštićenim površinama protiv interesa građana. 

Iza najavljene izgradnje „Linijskog parka“ krije se opasan projekat izgradnje više stotina hiljada kvadratnih metara stambeno-poslovnog prostora i komercijalnih sadržaja na Starom gradu i Paliluli koji našu reku i priobalni pojas pretvaraju u još jedan izvor prihoda bahatih investitora i korumpirane vlasti.

U okviru projekta planirano je:

• Izgradnja preko 200.000 m2 stambeno-poslovnog prostora u Marini Dorćol
• Proširivanje postojećeg prostora sa teniskim terenima u sklopu Sportsko-rekreativnog centra „Milan Gale Muškatirović“ sa sadašnjih 1,4 hektara na 3,4 hektara. Planom je promenjena namena zelenih površina u sportski kompleks i dozvoljena gradnja 30.000 novih kvadrata. Od ove površine čak 40% je predviđeno za komercijalne sadržaje.
• Planirani sportski centar dopire sve do Nebojša kule. Time se obala, ispred proširenja Donjeg grada uokvirenog bastionim fortifikacijama i sa složenom strukturom dunavskog pristaništa, zatvara i na taj način onemogućava povezivanje čitavog Donjeg grada sa obalom i rekama i sagledavanje celovitosti Beogradske tvrđave i njenog jedinstvenog položaja sa bedemima i kulama Gornjeg grada.
• Planirani sportski centar ugroziće i degradirati reprezentativan memorijalni „Spomenik braniocima Beograda“. Prema projektnom rešenju ovaj spomenik je obuhvaćen slobodnom zelenom površinom, a prema PDR za Linijski park ostaje „zarobljen“ u prostoru, sa samo jednim prilazom – sa keja i uokviren biciklističkom stazom. Na ovaj način degradira se ne samo spomenik izrazite istorijske i umetničke vrednosti, već i poruka koju bi trebalo da prenosi budućim generacijama.
• Površina koju zauzimaju postojeći fudbalski klubovi Polet i Dorćol, predviđena za sportsko-rekreativni kompleks prema PDR za Linijski park, nije usklađena sa namenom ove površine u planovima višeg reda koji ovu površinu obeležavaju kao javnu zelenu površinu – park. 
• Termoelektrana „Snaga i svetlost”, utvrđena je za spomenik kulture 2013. godine. U grafičkom prilogu PDR za Linijski park definisana je kao površina za javne službe – ustanove kulture. Međutim, u tekstualnom delu Plana navedena je preporuka moguće namene za kulturu (muzej, kulturni centar, galerija…), ali i poslovanje, odnosno ostavljena je i mogućnost za komercijalnu namenu Termoelektrane „Snaga i svetlost”.

Linijski park nije nikakav park već perfidna prenamena javnog zemljišta, otimačina površina i izgradnja stotine hiljada kvadrata koji nemaju šta da traže na obalama naših reka. 

Pokret Ne davimo Beograd sačuvaće naše obale i javne prostore i zaustaviti njihovu privatizaciju. Obale pripadaju svim građanima i borićemo se da tako i ostane! 

Pozivamo Vas da svojim potpisom podržite slobodu obala! 

Ne davimo Beograd - Stari grad