Otvoreno pismo ministru nauke
Aut QMS Aut Nihil.
Linijama manjeg otpora se obezbedjuje veci protok, ali ne i veci potencijal (Omov zakon)!
Re: kako potpisati?
Ako ne vidite polje, probajte da ponovo učitate stranicu, a ako ne ni tada - treba da pokušate sa drugim pretraživačem...
Pozdrav svima; nadam se da će biti iskorenjeni svi, ili u najmanju ruku najštetniji od navedenih loših običaja u srpskoj naučnoj zajednici. Nekako mi se čini da su mnogi primorani da bar neke od ovih stvari praktikuju, jer je zapravo nemoguće da se uopšte negde čovek vidi, osim ako nije u nekoj kombinaciji (slično ostalim sferama našeg javnog života).
Uprkos svemu, imate punu podršku iz dijaspore!
P.S. Da napomenem da i ovde postoji sličnih stvari, ali: 1) samo neke od ovih, daleko od toga da je sve ovo prisutno (ipak je čast na malo većoj ceni), 2) manjeg obima, tj. nije ukorenjeno u sistem, 3) opet, i kad se dešava, stekoh utisak da ipak ima bar nekakvo racionalno pokriće (npr. umrežavanje; pa tako prvoga puta kad sarađuješ s nekim - staviš ga na rad iako nije u jednakoj meri doprineo, da bi osigurao dugoročnu saradnju svoje sa njegovom/njenom grupom; kasnije nećeš, niti ćeš imati potrebe da tako nešto radiš).
Živeli!
Критика
Углавном, ауторима је требало 10ак страна само да опишу иницијативу а онда ме занима колико ће страна имати неки правилник/статут базиран на тој инцијативи.
Re: kako potpisati?
Na strani Potpisite peticiju , na dnu postoji polje izbora prikaza vasih podataka javno ili ne i mogucnost unosa podataka...:)
Doktorati
Inace, peticija je sjajna!
fokus
Meni se čini da bi najbolji način bio da se krene direktno na istraživače koji nas sramote plagijatorstvom. Dakle, moj predlog je da se Ministarstvo navede(peticijom, pregovorima, molbama, svejedno kako) da napravi, ili podrži, web stranicu sa listom plagijata i plagijatora. I da donese odluku da se svakome ko je na toj listi uskrati pravo na fondove iz domena Ministarstva. Za sitne plagijate zabrana pristupu fondovima od tri do pet godina a za ozbiljnije TRAJNA zabrana bavljenja naukom o trošku poreskih obveznika.
Tehnički to je lako da se realizuje jer postoje brojni besplatni programi koji pretražuju duplikate radova na internetu. Na primer ovaj:
http://etest.vbi.vt.edu/etblast3/index/tutorial
a postoji i priličan broj sajtova sa spiskom plagijata. Ministarstvo ne treba da traži plagijate, tražićemo sami, ali treba da sankcioniše plagijatore, najbolje preko svog 'Ureda za naučni integritet', koji znamo da ne postoji, a koji bi trebalo osnovati što pre. I Uredu (ne treba se hvatati za reč, da li je ured, kancelarija, biro itd.) dati ovlašćenje da (pr)ocenjuje šta je plagijat i da odredjuje sankcije plagijatorima. Samo, direktne mere prema konkretnim likovima mogu da donesu neki rezultat.
Isto, Ministarstvo bi moglo da nas pretplati na neki od ozbiljnijih programa koji će svakome pomoći da prepozna plagijat, kako u svojim atako i u tudjim radovima. Recimo nešto ovako:
http://www.grammarly.com
Medicinske nauke
- citiranosti samih radova, a ne casopisa, ili makar kombinovano
- Deliti dobijene bodove prema broju autora, ili njihovom dogovoru, zavisno od ucesca pojednica
Predatorski casopisi
Rukovodioci projekata finansiraju casopise u kojima oni i nekolicina njihovih istrazivaca publikuju po 20 radova u toku trajanja projekta (1-2 godine). Na taj nacin nama ostalima koji jedva objavimo na SCI listi po 1-2 rada godisnje prodaju maglu. Najgore u svemu je to sto su oni glavni u Maticnim odborima i oni pisu pravila o vrednovanju i bodovanju naucnog rada i napredovanja. Sa druge strane pojedini rukovodioci projekata javno se hvale da preko projekata finansiraju te casopise (Bosna, Bugarska...). Formirani su "naucni karteli" za pojedine casopise, u kojima imaju eksluzivno pravo objavljivanja pojedinci sa nasih prostora. Lako je utvrditi koji su to casopisi, pregledanjem izvestaja projekata i jednostavnim brojanjem koliko su se puta radovi pojavili u istom casopisu.
sistem
Zarade istraživača
Šta reći a nezaplakati...
Inače, Gosn CEON pregledajte reference i citate jednog našeg svežeg WoS časopisa J Med Biochem. Urednica je urednica od prvog broja (više od 25 godina...), ista je u 90% svih radova publikovanih od početka objavljivanja časopisa, zamenica u jedno 50% objavljenih radova, a kao po komandi u 90% publikovanih radova u poslednje 2-3 godine se u popisu literature nalaze najmanje po 2 reference iz J Med Biochem i to u 100% slučajeva samo iz godina koje se citatno računaju tj. ista ili poslednje dve godine. Kako se ZOVE takva CITATNA NAMEŠTALJKA.....toliko je očigledno da je degutantno.
Zapostavljeni domaći časopisi :(
Dr V. Žikić, vanredni profesor
Dragana Maćešić-Petrović
Re:
Treba oduzeti sva zvanja koja su stecena na ovakav nacin. Svi projekti koji su preziveli zbog "muljanja" takodje.
Mora se poceti sa ciscenjem! Casopis koji nema ni sajt kako treba, izgleda kao kladionica, gde "blinka" uplata od 500eur NE SME biti mesto gde se objavljuje veliki broj radova samo da bi "prof" ili "projekat" preziveo!
Kriterijumi za izbor u zvanje se razlikuju od univerziteta do univerziteta. Na nekima su zaista smesni!
Ukoliko zaista radimo projekte, i zaista se bavimo naukom onda nema problema da se objavi u renomiranom casopisu! Ima stotine primera objavljenih radova u pravim casopisima, a ne klasicnim u "kladionicama"!
Napokon!
Molim vas da ovo "izguramo" do kraja!
| This discussion has been closed. |